fbpx

Menadžment u zdravstvu: Kako do boljeg zdravstvenog sistema u BiH?

U povodu Svjetskog dana srca, a u organizaciji Odjela za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine na čelu sa prof. dr. Senkom Mesihović-Dinarević, danas je u Sarajevu organiziran simpozij “Menadžment u zdravstvu s posebnim osvrtom na kardiovaskularne bolesti”.

Piše: Faruk Vele

Ugledni predavači

Predavači na simpozijumu u Akademiji nauka i umjetnosti BiH su bili prof. dr. sci. med. Senka Mesihović-Dinarević, koja je govorila na temu Menadžment u zdravstvu – studija tercijerne zdravstvene ustanove“, prof. dr. Panos Vardas je održala predavanje na temu Menadžment u zdravstvu, prof. dr. Aida Ramić-Čatak je govorila o “ulozi javnog zdravstva u menadžmentu kardiovaskularnih oboljenja“, a prof. dr. Jasmina o “procjenama troškova kardiovaskularnih oboljenja.”

Temom “kritički osvrt na prijedloge reforme finansiranja zdravstvenog sektora u BiH” predstavila se prof. dr. Velma Pijalović.

Naučni simpozij je bio namijenjen relevantnim segmentima društva, to jeste: ministarstvima zdravstva, institutima javnog zdravstva, edukacionim, ekonomskim institucijama, ljekarima, ljekarima porodične medicine, kardiolozima, pedijatrima, internistima, kardiohirurzima, specijalistima socijalne medicine, specijalistima javnog zdravstva specijalistima, studentima, postiplomcima, magistrantima i doktorantima faukulteta medicinskih i ekonomskih nauka, učenicima srednjih medicinskih i ekonomskih škola, kao i svim zainteresovanim za ovu oblast.

Cilj ovog naučnog simpozija je bio razmotriti unapređenje zdravstva u skladu sa smjernicama Europske unije (EU), ukazati na potrebu efikasnijeg menadžementa, nadzora i prevencije kardiovaksularnih bolesti, uz strukovnu promociju sistemskih intervencija, te, posebno, razmotriti kritički osvrt na ekonomske efekte predloženih promjena organizacije i finansiranja zdravstvene zaštite.

Kako je naglašeno, zdravstveni sistemi se razvijaju postepeno, pod utjecajem različitih faktora, od kojih su najvažniji: nacionalna historija i kultura, dominantna politička ideologija, lokalni, geografski i klimatski uvjeti, kao i socio-ekonomski razvoj.

S obzirom na trenutno stanje zdravlja stanovništva u Bosni i Hercegovini, kao i mogućnosti kardiovaskularne medicine, Odbor za kardiovaskularne bolesti, Odjeljenja medicinskih nauka Akdemije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, smatra da je neophodan sistemski pristup nadzora nad kardiovaskularnim bolestima, s ciljem integracije u savremene medicinske tokove, što bi rezultiralo smanjenjem morbiditeta i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti, monitoringom riziko faktora, počevši od fetalnog perioda pa do zrelog doba.

Na simpozijumu je prikazan i model uspješne organizacije i poslovanja zdravstvenog sistema najvulnerabilnije populacije u Bosni i Hercegovini, odnosno Dječije Klinike u Sarajevu, i to u periodu 2003.-2016., kada je kreiran zdravstveni brend, kompetitivan u zemljama Balkana, kao i Evropskom market rada, respektirajući principe dobre liječničke prakse i medicine zasnovane na dokazima.

“Kada institucije mudro ulažu u osoblje, rezultat je zadovoljna i motivirana radna snaga, koja daje visoko kvalitetnu zdravstvenu uslugu pacijentima, institucija koja ispunjava svoju misiju i doprinosi društvu”, istakli su učesnici simpozijuma.

U timu za unapređenje zdravstvenog menadžmenta, potrebno je uključiti sve relevantne segmente u društvu, od: ministarstva zdravlja, javnih zavoda za promociju zdravlja, obrazovnih institucija, ekonomskih institucija, ljekara u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti, kliničara, timova porodične medicine, ljekara praktičara, kardiologa, pedijatara, pedijatara kardiologa, s ciljem, kako su dodali, realizacije zaključaka krovnih zdravstvenih institucija u Evropi i svijetu, a prema dobroj liječničkoj praksi i evidence based medicini uz najbolje ekonomske postulate.

Buduća istraživanja

“Uvjereni smo da će zaključci i podaci sa ovog Simpozijuma služiti kao dobra osnova i smjernice za buduća istraživanja koja bi trebala uključivati panel analize uz sudjelovanje većeg broja svih relevantnih subjekata u našoj zemlji kao i zemljama jugoistočne Europe“, naglašeno je.

Inače, Svjetski dan srca je uspostavljan 2000. godine od strane Svjetske Federacije Srca s ciljem edukacije ljudi o kardiovaskularnim bolestima i glavnim metodama prevencije.

Prema svjetskim statistikama, u zemljama razvoja više od 80 posto rane smrti je uzrokovano kardiovaskularnim bolestima.

Većina njih se može izbjeći kontrolirajući glavne riziko faktora koji uključuju: pušenje, konzumaciju alkohola, visok krvni pritisak, gojaznost, nezdrav način ishrane uz fizičku neaktivnost u cilju sprečavanja nastanka infarkta miokarda i moždanog udara.

Vladine i nevladine organizacije slave ovaj dan organizirajući: simpozije, predavanja, maratone, šetnje, izložbe…

OKVIR – Brojni rizici

Rizici od kardiovaskularnih bolesti su povezani sa indikatorima obrazovanja, ulaganja u infrastrukturu i urbanizaciju, odnosom između različitih varijabli rizika od kardiovaskularnih bolesti i BDP-a, kao i zdravstvenih izdataka.

 

Izvor: radiosarajevo.ba

O nama

Eurofarm Centar Poliklinika postoji od 1999. godine. Ideja je nastala od poduzetničke vizije da se izgradi jedan od prvih privatnih polikliničkih centara koji bi bio na usluzi svojim pacijentima. Danas Eurofarm Centar predstavlja vodeću privatnu zdravstvenu ustanovu sa tendecijim rasta i širenja.