fbpx

Dan srca / Akademikinja Senka Mesihović-Dinarević okuplja eminentne stručnjake iz regiona u Sarajevu

Svjetska kardiološka federacija u nedjelju, 29. septembra, obilježava Svjetski dan srca. Riječ je o datumu koji je, inače, prvi put obilježen prije 19 godina.

U ovu akciju se, kao i prethodnih godina, uključio i Odbor za kardiovaskularnu patologiju Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine na čelu s akademikinjom Senkom Mesihović-Dinarević.

Naime, povodom Svjetskog dana srca u ponedjeljak, 30. septembra, bit će održan Simpozij s međunarodnim učešćem pod nazivom „Srce i …“.

Simpozij će se održati u saradnji s Akademijom nauka i umjetnosti Slovenije, što je rezultat saradnje koju je prof. dr. Mesihović-Dinarević uspostavila u Ljubljani prošle godine.

“Odbor u obilježavanju Svjetskog dana srca tradicionalno sarađuje s Federalnim zavodom za javno zdravstvo. Od ove godine ćemo, zajedno i sa Zavodom za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, na gradskim trgovima organizirano građanstvu mjeriti vrijednosti krvnog pritiska, pulsa, masnoća u krvi, uz razgovore i savjete o zdravom načinu života i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Učesnici Simpozija su eminentni medicinski naučnici i stručnjaci iz Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine “, kaže za Radiosarajevo.ba Mesihović-Dinarević.

Kako prenose organizatori, teme skupa su izuzetno aktualne i nalaze se u žiži naučnih i kliničkih ispitivanja.

Pojedine teme Simpozija su i refleksija na nedavno održan Evropski kongres kardiologa u Parizu, pa organizatori poručuju da se ovaj skup u Sarajevu “održava u pravo vrijeme i na pravom mjestu”.

Jedan od zaključaka Simpozija jeste da su rizici od kardiovaskularnih bolesti povezani s indikatorima obrazovanja, ulaganjem u infrastrukturu i urbanizaciju, odnosom između različitih varijabli rizika od kardiovaskularnih bolesti i BDP-a, kao i zdravstvenih izdataka. 

S obzirom na trenutno stanje zdravlja stanovništva u Bosni i Hercegovini, kao i mogućnosti kardiovaskularne medicine, Odbor za kardiovaskularne bolesti, Odjeljenja medicinskih nauka Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, smatra da je i dalje neophodan sistemski pristup nadzora nad kardiovaskularnim bolestima, s ciljem integracije u savremene
evropske i svjetske medicinske tokove, što bi rezultiralo smanjenjem morbiditeta i mortaliteta od kardiovaskularnih bolesti.

“Potrebo je i dalje vršiti monitoring riziko faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti, počevši od fetalnog perioda pa do zrelog doba. Prezentirane novine u kardiovaskularnoj medicini potrebno inkorporirati u medicinske tokove zdravstva jugoistočne Evrope; novosti u segmentu pedijatrijske kardiologije primijeniti s ciljem smanjena morbiditeta i mortaliteta sa fokusom neonatalne kardiologije; primjeniti dijagnostičko-terapeutske algoritme kardiovaskularnih bolesti u pedijatrijskoj i adultnoj populaciji; činiti strukovnu promociju sistemskih intervencija, čime se i vrši unapređenje zdravstva u skladu sa smjernicama WHO i EU”, pojasnila nam je prof. dr. Mesihović-Dinarević.

Kao dio životnog procesa učenja svih profesionalaca u kardiovaskularnoj medicini, imperativ je kontinuitet u evaluaciji novosti iz medicine uz rezultate brojnih istraživanja s ciljem adekvatnog tretmana pacijenta, prema dobroj medicinskoj praksi i medicini zasnovanoj na dokazima.

“Uvjereni smo da će zaključci i prezentirane novine sa ovog Simpozijuma, služiti i kao dobra osnova i smjernice za buduća istraživanja, koja bi trebala uključivati panel analize uz sudjelovanje većeg broja svih relevantnih subjekata u našoj zemlji, kao i zemljama jugoistočne Europe”, zaključuje akademikinja Mesihović-Dinarević.

O nama

Eurofarm Centar Poliklinika postoji od 1999. godine. Ideja je nastala od poduzetničke vizije da se izgradi jedan od prvih privatnih polikliničkih centara koji bi bio na usluzi svojim pacijentima. Danas Eurofarm Centar predstavlja vodeću privatnu zdravstvenu ustanovu sa tendecijim rasta i širenja.