Piše: Mr. sci. dr. Medžida Rustempašić, spec. pneumoftiziolog
Alergija predstavlja prenaglašenu reakciju našeg imunog sistema na uobičajeno neškodljive supstance kao što su polen ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni).
Uobičajeni alergeni su različite suspstance iz okoline ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo dospijevaju inhalacijom , dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekovi. Prilikom susreta osjetljivih osoba s takvim suspstancama, dolazi do otpuštanja upalnih medijatora iz ćelija te kompleksnih rekacija koji se manifestiraju simptoma alergije: curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otoci oko očiju, upala očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolja, alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi, kožni ekcemi, povraćanje i proljev.
Uprkos ustaljenom mišljenju da alergije najčešće pogađaju djecu,ova neugdona sklonost se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi iako su češće kod osoba kod kojih postoji familijarna skolonost alergijama. Na njih treba sumnjati kod ponavljajućih prehlada, učestalog curenja nosa, upala uha, jutarnjeg kašlja, čujnog disanja i probavnih i kožnih smetnji. Najčešći klinički oblici alergija su alergijski rinitis (upala nosne sluznice), konjuktivitis, rinosinusitis, edem larinksa (otečeno ždrijelo), urtikarije i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam.
Uobičajeni alergeni, najčešće polen , grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubodi insekata i lijekovi, mogu biti različite tvari iz okoline ili sastojci hrane. Ako postoji cjelogodišnja izloženost alergenu (kao npr. prehrambenim namirnicma, životinjskoj dlaci, grinjama itd.), alergije se mogu javiti tokom cijele godine, a sezonska izloženost polenu rezultira sezonskom pojavom alergija. Pojava alergija na polen se podudara s cvjetanjem biljaka koje stvaraju taj poeln zbog čega je važno pratiti polenski kalendar koji daje podatke o sezoni cvjetanja biljaka koje izazivaju simptome alergije.
Najčešći alergeni koji u tijelo ulaze putem respiratornog sistema
Polen – stvara se u većini klimatskih pojaseva u proljeće, ljeto ili jesen. Najčešći je uzrok alergijskih bolesti organa za disane i jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. U zraku ga je gotovo nemoguće izbjeći. Kada dođe u dodir s vlažnom sredinom poput sluznice respiratornog trakta polen urokuje komplikovane reakcije koje za posljedicu imaju sekreciju I otpuštanja više hemijskih alergogenih spojeva (njih čak 52).
Grinje iz kućne prašine – kućna prašina, koja sadrži različite potencijalne alergene među kojima je najčešći grinja, odgovorna je za alergijske simptome (rinitisa) prisutne cijele godine.
Perut kućnih ljubimaca – životinje na koje smo najčešće alergični su pas i mačka, za što su odgovorni alergeni njihova perut (ljuštenje kože), pljuvačka , mokraća i dlaka.
Gljivice – mnogo je ljudi osjetljivo na spore gljivica u zemlji koje uzrokuju simptome tijekom ljeta i rane jeseni. Spore iz zemlje prenesene u dom mogu biti uzrok simptoma tokom cijele godine (za razliku od prehlade koja se javlja sporadično)
Prevencija je nabolja zaštita
Najbolji način da spriječite alergije je identificirate supstance koje vas alergiziraju I da koliko je to moguće pokušate izbjeći kontakt sa njima.
POLEN
Pratite biometerološku prognozu i ne izlazite iz kuće od 5 do 10 sati, kada ga je u zraku najviše .Izbjegavajte u to doba godine sušiti i provjetravati odjeću i posteljinu na otvorenom. Ako radite ili dugo boravite na otvorenom, koristite masku za lice kao zaštitu.
Pratite polenski kalendar o sezoni cvjetanja biljaka koje kod osjetljivih osoba izazivaju alergije. Za PROZRAČIVANJE prostora iskoristite vrijeme nakon kiše. Koristite li klima uređaje ,neophodno je redovno njeno čišćenje deterdžentom, povremeno I sredstvom za dezinfekciju I obavezno redovino mijenjanje filtera.
PRAŠINA I GLJIVICE
Čistite prašinu barem jednom sedmično (nosite masku i rukavice dok čistite), jastuke i posteljinu držite pod prekrivačem otpornim na prašinu.Prekrivate I tapacirani namještaj prekivačima koji se lako peru,izbjegavajte tepihe I itisone koji apsorbuju prašinu .Vrlo je važno održavati 30 – 50 %-tnu vlažnost zraka, redovno ventilirati kuhinju, kupatilo i podrum. Filteri u sistemima grijanja ili hlađenja su izvori opasnih alergena te ih moramo držati čistim, kao I ovlaživače zraka kako bi se spriječio rast bakterija i gljivica koje vole vlažnije prostore. Da bi održali ovakve uslove vlage i temperature , u prostorijama gdje boravite zračite češće I kraće. Prije početka upotrebe klima uređaja dobro ga operite deterdžentom, dezinficirajte te u potpunosti posušite. Posebno obratite pažnju na filtere da se ne stvore uvjeti pogodni za rast grinja.
ODRŽAVAJTE HIGIJENU STAMBENOG I OSTALIH PROSTORA U KOJIMA ČESTO BORAVITE
Možete odstraniti iz kuće dijelove namještaja koji u povećanoj mjeri nakupljaju prašinu, poput tepiha, zavjesa i draperija. Usisavajte ih dva ili više puta sedmično.. Na đonovima cipela u prostoriju unosimo većinu (70 %) nečistoće u dom. Na ulaz u stan stavite otirač za noge preriven vlažnom tkaninom. Nakon eventualnog boravka u prirodi, kad se vratite kući, promijenite odjeću, a ako ste osjetljiviji, dodatno se tuširajte i operite kosu
KUĆNI LJUBIMCI
Izbjegavajte držanje kućnih ljubimaca s krznom ili perjem. Ne dopuštajte im boravak u spavaćim sobama i prostorijama u kojima pripremate i poslužujete jelo, a prostirku na kojoj borave češće čistite i perite.
IZBJEGAVAJTE AKTIVNO I PASIVNO PUŠENJE
U dimu cigarete ima više od 4.000 kemikalija od kojih su mnoge alergogene jer povećavaju rizik razvoja alergijske astme, pogotovo kod djece.
POLENSKI KALENDAR
Polenski kalendar je grafički prikaz koncentracije polena u zraku, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana. Zbog različitosti biljnih vrsta i različitosti početka cvjetanja izrađuje se posebno za svako biogeografsko područje. U ovom kalendaru se nalaze informacije o razdobljima i promjenama koncentracija polena te dužni cvjetanja pojedinih biljaka, a prati se i npr. preuranjeno cvjetanje biljaka zbog nadprosječno toplog vremena.
Izrazito osjetljive osobe razviju simptome alergijske reakcije već pri niskoj koncentracijama polena u zraku , većina osjetljivih osoba pri umjerenoj, dok pri visokim i vrlo visokim koncentracijama sve osobe osjetljive na polen razviju simptome alergijske reakcije, najčešće u vidu rinitisa.
Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uslove : velika rasprostranjenost, proizvodnja polen u velikim količinama, oprašivanje vjetrom i sadržavanje spojeva u polenskom zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju. Jako allergen polen ima drveće zove, lijeske, johe i breze, a od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava.
Liječenje alergijskog rinitisa
Najčešći simptom alergije je alergijski rinitis. Prvi korak u liječenju je izbjegavanje alergena ili, ako je moguće, njihova eliminacija iz neposredne životne okoline, što je bolje od pokušaja liječenja alergijske reakcije. U liječenju se zatim koriste dekongestivi, kojima se smanjenjem edema sluznice povećava prohodnost nosnih hodnika s time da to ne treba trajati duže od sedam dana, jer se u protivnom oštećuje već fragilna I nježna sluznica. Nakon 7 dana upotrebe dekongestiva liječenje se može nastaviti ukapavanjem fiziološke otopine ili blagog rastvora slane vode.
Često propisivani lijekovi, antistaminici I inhibitori degranulacije mastocita imaju kao terapeutsku tako preventivnu ulogu te se preporučuje da ih se počne uzimati desetak dana prije početka cvjetanja biljaka
Najintenzivniji antiinflamatorni učinak imaju kortikosteroidi koji se primjenjuju u izuzetno rijetkim slučajevima kod težih kliničkih oblika bolesti.
Danas se vode mnoge rasprave o uspješnosti imunoterapije, a smatra se da je djelotvorna kod bolesnika koji imaju alergijsku reakciju na najviše 1 do 2 alergena (npr. imunoterapija je vrlo korisna u bolesnika alergičnih na otrov insekata).
Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je oblik liječenja nekih alergijskih bolesti primjenom malih i postepeno povećavajućih koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv, čime se potiče stvaranje adekvatnog odgovora na buduće ekspozicije određenom alergenu. Preporučljiva je kod mladih bolesnika s cjelogodišnjim ili teškim sezonskim alergijskim rinitisom, osobito kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće, a lijekovi nisu bili u potpunosti učinkoviti.
Imunoterapija se daje u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik(SLIT-sublingualna imunoterapija).