Piše: Mr. sci. dr. Medžida Rustempašić, spec. pneumoftiziolog

 

Alergija predstavlja  prenaglašenu reakciju našeg  imunog sistema  na uobičajeno neškodljive supstance  kao što su polen ili dlaka kućnog ljubimca (alergeni).

Uobičajeni alergeni su različite suspstance iz okoline ili hrane, a najčešći su oni koji u tijelo dospijevaju  inhalacijom , dok su rjeđi oni iz hrane ili lijekovi. Prilikom  susreta osjetljivih osoba s takvim suspstancama, dolazi do  otpuštanja upalnih medijatora iz ćelija te kompleksnih  rekacija  koji se manifestiraju simptoma alergije: curenje, začepljenost ili svrbež nosa, peckanje ili škakljanje u grlu, suzenje ili svrbež te crvenilo i otoci  oko očiju, upala očnih kapaka, otežano disanje, iznenadno kihanje, kašljanje, promuklost, glavobolja, alergijski podočnjaci zbog povećanog dotoka krvi, kožni ekcemi, povraćanje i  proljev.

Uprkos  ustaljenom  mišljenju  da  alergije najčešće pogađaju djecu,ova  neugdona sklonost  se može javiti u  bilo kojoj životnoj dobi  iako su češće kod osoba kod kojih  postoji  familijarna  skolonost alergijama.  Na njih treba sumnjati kod ponavljajućih prehlada, učestalog curenja nosa, upala uha, jutarnjeg kašlja, čujnog disanja i probavnih i kožnih smetnji. Najčešći klinički oblici alergija su alergijski rinitis (upala nosne sluznice), konjuktivitis, rinosinusitis, edem larinksa (otečeno ždrijelo), urtikarije i kožne alergije, alergijski bronhitis i bronhospazam.

Uobičajeni alergeni, najčešće polen , grinje, spore plijesni, perut kućnih ljubimaca, hrana, ubodi insekata i lijekovi, mogu biti različite tvari iz okoline ili sastojci hrane. Ako postoji cjelogodišnja izloženost alergenu (kao npr. prehrambenim namirnicma, životinjskoj dlaci, grinjama itd.), alergije se mogu javiti tokom cijele godine, a sezonska izloženost polenu rezultira sezonskom pojavom alergija. Pojava alergija na polen se podudara s cvjetanjem biljaka koje stvaraju taj poeln  zbog čega je važno pratiti  polenski  kalendar koji daje podatke o sezoni cvjetanja biljaka koje izazivaju simptome alergije.

Najčešći alergeni  koji u tijelo ulaze putem respiratornog sistema

Polen – stvara se u većini klimatskih pojaseva u proljeće, ljeto ili jesen. Najčešći je uzrok alergijskih bolesti organa za disane   i jedan od najsnažnijih prirodnih alergena. U zraku ga je gotovo nemoguće izbjeći. Kada dođe u dodir s vlažnom sredinom poput sluznice respiratornog trakta  polen  urokuje  komplikovane  reakcije koje za posljedicu imaju sekreciju I  otpuštanja   više  hemijskih alergogenih spojeva (njih čak 52).

Grinje iz kućne prašine – kućna prašina, koja sadrži različite potencijalne alergene među kojima je najčešći grinja, odgovorna je za alergijske simptome (rinitisa) prisutne cijele godine.

Perut kućnih ljubimaca – životinje na koje smo najčešće alergični su pas i mačka, za što su odgovorni alergeni njihova perut (ljuštenje kože), pljuvačka , mokraća i dlaka.

Gljivice – mnogo je ljudi osjetljivo na spore  gljivica  u zemlji koje uzrokuju simptome tijekom ljeta i rane jeseni. Spore iz zemlje prenesene u dom mogu biti uzrok simptoma tokom  cijele godine (za razliku od prehlade koja se javlja sporadično)

 

Prevencija  je  nabolja  zaštita

Najbolji način da spriječite alergije je identificirate  supstance  koje vas alergiziraju  I  da  koliko je to  moguće  pokušate  izbjeći kontakt sa njima.

POLEN

Pratite biometerološku prognozu i ne izlazite iz kuće od 5 do 10 sati, kada ga je u zraku najviše .Izbjegavajte u to doba godine sušiti i provjetravati odjeću i posteljinu na otvorenom. Ako radite ili dugo boravite na otvorenom, koristite masku za lice kao zaštitu.

Pratite  polenski  kalendar o sezoni cvjetanja biljaka koje kod osjetljivih osoba izazivaju alergije. Za PROZRAČIVANJE prostora iskoristite vrijeme nakon kiše. Koristite li klima uređaje  ,neophodno je  redovno njeno   čišćenje  deterdžentom, povremeno I sredstvom za dezinfekciju   I obavezno   redovino mijenjanje filtera.

PRAŠINA I GLJIVICE

Čistite prašinu  barem jednom sedmično (nosite masku i rukavice dok čistite), jastuke i posteljinu držite pod prekrivačem otpornim na prašinu.Prekrivate I tapacirani namještaj  prekivačima koji se lako peru,izbjegavajte  tepihe I itisone  koji  apsorbuju  prašinu .Vrlo je  važno  održavati  30 – 50 %-tnu vlažnost zraka, redovno  ventilirati kuhinju, kupatilo i podrum. Filteri u sistemima  grijanja ili hlađenja su  izvori  opasnih alergena  te  ih  moramo  držati čistim, kao I  ovlaživače zraka kako bi se spriječio  rast bakterija i gljivica  koje vole vlažnije prostore. Da bi održali ovakve uslove  vlage i temperature , u prostorijama  gdje boravite zračite češće I  kraće. Prije početka upotrebe klima uređaja dobro ga operite deterdžentom, dezinficirajte te u potpunosti posušite. Posebno obratite pažnju na filtere da se ne stvore uvjeti pogodni za rast grinja.

ODRŽAVAJTE HIGIJENU STAMBENOG I OSTALIH PROSTORA U KOJIMA ČESTO BORAVITE

Možete odstraniti iz kuće dijelove namještaja koji u povećanoj mjeri nakupljaju prašinu, poput tepiha, zavjesa   i draperija. Usisavajte ih dva ili više puta sedmično.. Na đonovima  cipela u prostoriju unosimo većinu (70 %) nečistoće u dom. Na ulaz u stan  stavite otirač za noge preriven vlažnom  tkaninom. Nakon eventualnog boravka u prirodi, kad se vratite kući, promijenite odjeću, a ako ste osjetljiviji, dodatno se tuširajte i operite kosu

KUĆNI LJUBIMCI

Izbjegavajte držanje kućnih ljubimaca s krznom ili perjem. Ne dopuštajte im boravak u spavaćim sobama i prostorijama u kojima pripremate i poslužujete jelo, a prostirku na kojoj borave češće čistite i perite.

IZBJEGAVAJTE AKTIVNO I PASIVNO PUŠENJE

U dimu cigarete ima više od 4.000 kemikalija od kojih su mnoge alergogene jer povećavaju rizik razvoja alergijske astme, pogotovo kod djece.

POLENSKI  KALENDAR

Polenski  kalendar je grafički prikaz koncentracije polena u zraku, a najčešće se izrađuje za razdoblje od godine dana. Zbog različitosti biljnih vrsta i različitosti početka cvjetanja izrađuje se posebno  za svako biogeografsko područje. U ovom  kalendaru se  nalaze informacije o razdobljima i promjenama koncentracija polena  te dužni cvjetanja pojedinih biljaka, a prati se i npr. preuranjeno cvjetanje  biljaka zbog nadprosječno toplog vremena.

Izrazito osjetljive osobe razviju simptome alergijske reakcije već pri niskoj koncentracijama  polena u zraku , većina osjetljivih osoba pri umjerenoj, dok pri visokim i vrlo visokim  koncentracijama sve osobe osjetljive na polen  razviju simptome alergijske reakcije, najčešće u vidu rinitisa.

Za posjedovanje alergenog potencijala biljka mora ispuniti određene uslove : velika rasprostranjenost, proizvodnja  polen  u velikim količinama, oprašivanje vjetrom i sadržavanje spojeva u polenskom  zrncu koji u doticaju sa sluznicom izazivaju alergijsku reakciju. Jako allergen polen  ima drveće  zove,   lijeske, johe i breze, a od korovnih biljaka pelin i ambrozija te pripadnici porodice trava.

Liječenje alergijskog rinitisa

Najčešći simptom alergije je alergijski rinitis. Prvi korak u liječenju je izbjegavanje alergena ili, ako je moguće, njihova eliminacija iz neposredne životne okoline, što je bolje od pokušaja liječenja alergijske reakcije. U liječenju se zatim koriste dekongestivi, kojima se smanjenjem edema sluznice povećava prohodnost nosnih hodnika  s time da to ne treba trajati duže od sedam  dana, jer se u protivnom oštećuje već fragilna I nježna  sluznica. Nakon  7 dana  upotrebe dekongestiva liječenje  se  može nastaviti ukapavanjem fiziološke otopine ili blagog rastvora slane vode.

Često propisivani lijekovi, antistaminici I  inhibitori  degranulacije mastocita imaju kao terapeutsku tako preventivnu ulogu te se preporučuje da ih se počne uzimati desetak dana prije početka cvjetanja biljaka

Najintenzivniji antiinflamatorni  učinak imaju kortikosteroidi koji se primjenjuju u izuzetno rijetkim slučajevima  kod težih kliničkih oblika bolesti.

Danas se vode mnoge rasprave o uspješnosti imunoterapije, a smatra se da je djelotvorna kod bolesnika koji imaju alergijsku reakciju na najviše 1 do 2 alergena (npr. imunoterapija je vrlo korisna u bolesnika alergičnih na otrov insekata).

Imunoterapija ili hiposenzibilizacija je oblik liječenja nekih alergijskih bolesti primjenom malih i postepeno  povećavajućih   koncentracija alergena na koje je bolesnik osjetljiv, čime se potiče  stvaranje  adekvatnog odgovora na buduće ekspozicije  određenom alergenu. Preporučljiva je kod  mladih bolesnika s cjelogodišnjim ili teškim sezonskim alergijskim rinitisom, osobito kada mjere izbjegavanja alergena nisu moguće, a lijekovi nisu bili u potpunosti učinkoviti.

Imunoterapija se daje u obliku potkožnih injekcija ili otopina koje se uzimaju pod jezik(SLIT-sublingualna imunoterapija).