fbpx

Svjetski dan zdravlja 2019.- “Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom- ljudski resursi u zdravstvenom sektoru u Federaciji BiH”

Ključne poruke Svjetske zdravstvene organizacije

  • Barem polovina svjetske populacije još uvijek nema potpunu pokrivenost esencijalnim zdravstvenim uslugama.
  • Oko 100 miliona ljudi se još uvijek nalazi u ekstremnom siromaštvu (po definiciji imaju na raspolaganju 1,90$ dnevno) a moraju platiti troškove zdravstvene zaštite.
  • Preko 800 miliona ljudi (oko 12% svjetske populacije) troši najmanje 10% svog kućnog budžeta za pokrivanje troškova zdravstvene zaštite.
  • Sve zemlje članice UN-a su se opredijelile da ostvare univerzalnu pokrivenost zdravstvenom zaštitom do 2030. godine, kao dio Ciljeva održivog razvoja.

Šta je univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom?

  • Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom podrazumijeva da svi pojedinci i zajednice ostvaruju zdravstvene usluge kada su im potrebne, bez posebnih dodatnih troškova. Uključuje čitav spektar zdravstvenih usluga, od prevencije i promocije zdravlja do terapije, rehabilitacije i palijativne njege.
  • Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom omogućava svima da imaju pristup uslugama koje se odnose na najučestalija oboljenja kao uzrok obolijevanja i smrtnosti i osiguranje da kvalitet ovih usluga doprinosi unaprjeđenju zdravlja stanovništva.
  • Postizanje univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom je jedan od ciljeva na koji su se obavezale zemlje članice usvajanjem Ciljeva održivog razvoja u 2015. godini. Zemlje koje ostvare napredak u postizanju univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zaštitom, ostvaruju napredak i za postizanje drugih ciljeva indirektno vezanih i važnih za zdravlje stanovništva.

Šta nije univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom?

  • To nije besplatan pristup za sve moguće zdravstvene usluge bez obzira na njihovu cijenu, jer nema zemlje koja može omogućiti besplatno sve zdravstvene usluge na osnovnoj razini.
  • Univerzalna pokrivenost zdavstvenom zaštitom nije priča samo o finansiranju zdravstvenih usluga. Ona uključuje sve segmente zdravstvenog sistema: organizaciju zdravstvene zaštite, zdravstveno-informacioni sistem, mehanizme kontrole kvaliteta, komunikacione kanale, tehnologiju u zdravstvu, zakonodavstvo i menadžment u zdravstvu.
  • Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom nije samo osiguranje minimalnog paketa zdravstvenih usluga, nego i osiguranje napretka u obuhvatu stanovništva zdravstvenom zaštitom i održivi mehanizmi finansiranja.
  • Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom nije samo pružanje individualne terapije, nego uključuje populacione intervencije kao što su javnozdravstvene kampanje, kontrola ispravnosti vode, zaštita od ekoloških faktora rizika i sl. intervencije.
  • Univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom izlazi iz okvira zdravstva: predstavlja osnovu za napredak u ostvarivanju jednakosti, razvoja, socijalne inkluzije i kohezije.

Kako se mjeri univerzalna pokrivenost zdravstvenom zaštitom?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je razvila 16 esencijalnih zdravstvenih usluga podijeljenih u 4 kategorije, sa adekvatnim indikatorima koji mjere jednakost u ostvarivanju zdravstvene zaštite:

Reproduktivno zdravlje, zdravlje majke i djeteta

  • Planiranje obitelji
  • Prenatalna zaštita i porođaj
  • Potpuna imunizacija djece
  • Rizici vezani za pneumoniu

Zarazna oboljenja

  • Terapija TB
  • HIV antiretroviralna terapija
  • Terapija hepatitisa
  • Prevencija malarije
  • Adekvatna sanitacija

Hronična nezarazna oboljenja

  • Prevencija i terapija hipertenzije
  • Prevencija i terapija hiperglikemije
  • Screening karcinoma grlića materice
  • Prestanak pušenja

Kapacitet i dostupnost usluga

  • Osnovni pristup bolničkoj zdravstvenoj zaštiti
  • Distribucija zdravstvenih radnika
  • Pristup esencijalnim lijekovima
  • Sigurnost usluga i usklađenost sa IHR odredbama

Šta je primarna zdravstvena zaštita?

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je razvila kohezivnu definiciju primarne zdravstvene zaštite koja se bazira na tri segmenta:

  1. Osiguranje da su zdravstveni problemi zdravlja stanovništva obuhvaćeni kroz sveobuhvatne promotivne, preventivne, terapeutske, rehabilitacijske i palijativne usluge tokom čitavog živtnog ciklusa, strateški planirane po prioritetima za pojedince, obitelji i službe u zajednici.
  2. Sistematično se odnose na široki spektar determinanti zdravlja (uključujući socijalne, ekonomske, okolišne faktore kao i navike i ponašanje vezano za zdravlje) kroz javnozdravstvene politike i intervencije zasnovane na dokazima.
  3. Osiguravaju pojedincima, obiteljima i zajednici da unaprjeđuju zdravlje i djeluju kao role modeli za zagovaranje politika koje promoviraju i štite zdravlje i kvalitet života.

Jačanje primarne zdravstvene zaštite je najefikasniji i najefektivniji način postizanja univerzalne pokrivenosti zdravstvenom zašitom širom svijeta.

Aktuelna situacija u Federaciji BiH

Poboljšanje dostupnosti primarne zdravstvene zaštite je značajan cilj reforme zdravstvenog sistema u Federaciji BiH. Prema podacima redovne zdravstvene statistike za 2017. godinu, stanovništvo Federacije BiH je primarnu zdravstvenu zaštitu ostvarivalo u okviru 983 geografske lokacije/ambulante.

U primarnoj zdravstvenoj zaštiti (porodična medicina, opšta medicina, pedijatrija, školska medicina, pneumofiziološka zaštita, medicina rada, hitna pomoć, patronaža) u 2017. godini, u Federaciji BIH je radila trećina ukupnog broja zaposlenih doktora medicine (33,8%), te preko petine ukupnih medicinskih sestara/tehničara (23,3%).

Primarnu zdravstvenu zaštitu je na 100.000 stanovnika obezbjeđivalo 74 doktora medicine i 140 medicinskih sestara/tehničara, a na jednog doktora medicine su u prosjeku radile dvije medicinske sestre/tehničara (1,9).

Prisutne su razlike u pokrivenosti stanovništva timovima primarne zdravstvene zaštite. U 2017. godini najveći broj doktora medicine je bio u Kantonu Sarajevo (90/100.000) i Tuzlanskom kantonu (87/100.000), dok je najmanji broj doktora registrovan u Posavskom kantonu (45/100.000) i Unsko-sanski  kanton(45/100.000).

Po jednom doktoru medicine u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH je u 2017. u prosjeku bilo 1.347 stanovnika, s najvećim brojem stanovnika po jednom doktoru u Unsko-sanskom kantonu 2.234, a najmanjim u Hercegovačko-neretvanskom 1.082.

Prema podacima redovne zdravstvene statistike za 2017. godinu,  preko polovine svih doktora medicine (52,4 %) i blizu polovine medicinskih sestara/tehničara (43,3%) zaposlenih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Federaciji BiH je radilo u službama porodične medicine.

Od ukupno 856 doktora medicine u ovim službama, preko dvije petine je imalo završenu specijalizaciju porodične medicine (41,9%), iznad polovine (81,6%) je imalo završenu dodatnu edukaciju iz oblasti porodične medicine (PAT), dok je 26,5% doktora medicine  bilo na specijalizaciji.

Kao i prethodnih godina, u 2017. godini skoro tri četvrtine svih doktora medicine u javnom sektoru čine specijalisti raznih disciplina (70,1%). Najveći postotak doktora medicine specijalista bio je u Tuzlanskom kantonu (75,8%) i Kantonu Sarajevo (66,5%), a najmanji u Kantonu 10 (50%).

Najveći broj doktora medicine specijalista svih disciplina u 2017. godini je bio starosti 55 i više godina (40%). Prema specijalnostima, najveće učešće doktora starosti 55 i više godina je bilo među specijalistima školske medicine (87,5%) i opšte medicine (77,8%), što je u skladu sa reformskim opredjeljenjem jačanja porodične medicine. Značajno je učešće doktora starijih od 55 godina među specijalistima medicine rada (68,2%), pneumologije (63,5%), fizikalne medicine (63,4%), epidemiologije (51,9%) itd., dok je trećina (32,8%) doktora specijalista porodične medicine bila starosti 55 i više godina, uz blizu polovine doktora starosti 45-54 godine (48,8%).

O nama

Eurofarm Centar Poliklinika postoji od 1999. godine. Ideja je nastala od poduzetničke vizije da se izgradi jedan od prvih privatnih polikliničkih centara koji bi bio na usluzi svojim pacijentima. Danas Eurofarm Centar predstavlja vodeću privatnu zdravstvenu ustanovu sa tendecijim rasta i širenja.